home | EDUKACIJA- POSTUPNICI Skrad 2005
O društvu
ČLANOVI
Organizacija zdravstvene zaštite predškolske djece
EDUKACIJA- POSTUPNICI
> Skrad 2007
> Skrad 2005
> Skrad 2006
> Ostali članci
> Arhiva
RODITELJI
Linkovi
ESSOP Summer School
Mapa weba
Kontakt podaci
DNEVNIK  MOKRENJA

Dragi roditelji,

u prilogu možete naći dnevnik mokrenja. To je vrijedna pomoć da Vaše dijete postane suho.

Više

POSTUPNIK OBRADE KOD ENUREZE

Prof. dr. sc. Danica Batinić i sur.
Klinički bolnički centar Zagreb - Klinika za pedijatriju Šalata
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
(u ime Hrvatskog društva za pedijatrijsku nefrologiju Hrvatskog liječničkog zbora)

Fiziologija mokrenja i kontinencije

Mokrenje je regulirano iz viših moždanih centara i događa se pri buđenju ili u budnom stanju (čak i u novorođenčadi). Postoje EEG dokazi aktivacije kore velikog mozga za vrijeme sna na rastezanje mjehura. Između 1. i 2. godine života razvija se svjesni osjet punjenja mjehura. Sposobnost da se voljno mokri ili inhibira mokrenje razvija se između 2 i 3 godine, paralelno s razvojem socijalne svijesti u vezi mokrenja. Mnogi roditelji započinju vježbanje kontrole mokrenja svoje djece u to doba. U dobi od 3-4 godine većina djece imaju obrazac mokrenja odraslih i suha su i danju i noću (1, 2).
Mjehur se normalno prilagođava rastućem volumenu urina pri niskom i stabilnom tlaku. Kad dosegne određenu veličinu javlja se osjećaj punoće i želja za mokrenjem bez neugode ili prisilnog nagona na mokrenje. Nema nehotičnog bijega urina. Normalno mokrenje karakterizirano je voljnim započinjanjem mokrenja, sa kontrakcijom detrusora i relaksacijom mišića dna zdjelice i vanjskog sfinktera uretre što rezultira snažnim i kontinuiranim protokom urina s kompletnim pražnjenjem.
Kapacitet mjehura raste tijekom prvih 8 godina života i iznosi (dobx30ml)+30 ml (3). Normalan broj mokrenja u djece starije od 5 godina ili nakon postignute kontrole mokrenja i odraslih je 4 do 7 puta po danu tj. svaka 2-3 sata (4). Noću je stvaranje urina smanjeno i do 50% dnevne količine u odgovoru na cirkadijalni ritam izlučivanja antidiuretskog hormona (ADH) s najvišim vrijednostima noću. Da bi dijete bilo suho noću noćno stvaranje urina ne smije premašiti kapacitet mjehura, mjehur se ne smije nevoljno kontrahirati i spavač se mora probuditi na punjenje mjehura ili kontrakciju detrusora. Iz toga proizlazi da su za održavanje suhoće noću bitni stvaranje urina, funkcija mjehura te mehanizami sna i buđenja.

Više

DIJAGNOSTIČKI POSTUPAK DEFICITARNIH ANEMIJA

Prof. dr. sc. Melita Nakić i sur.
Klinika za dječje bolesti Zagreb
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu


 

Sideropenična anemija, najčešća je deficitarna anemija u djece, a posebno u dobnim skupinama: novorođenčeta, malog i školskog djeteta, te adolescenata i trudnica. Važno je rano prepoznavanje u razvoju sideropenične anemije, kako bi se na vrijeme bolest prevenirala ili liječila, u čemu znatno pomaže poznavanje dijagnostičkog postupka. Dobar hematopoetski status djeteta osigurava potrebnu oksigeniranost tkiva i organa, neophodnu za normalni rast i razvoj djeteta. U terapiji novim preparatima željeza kao što su trovalentni preparati (željezo-protein-sukcinilat, hidroksid-polimaltozni kompleks), postiže se maksimalna učinkovitost praćena laboratorijski i klinički, a gotovo uz potpuni izostanak nus pojava dvovalentnih preparata željeza.
Više

POSTUPNIK ZA PRISTUP DJETETU SA
PRVIM KONVULZIJAMA U FEBRILITETU

Doc. dr. sc. Ela Paučić Kirinčić i sur.
Klinički bolnički centar Rijeka - Katedra za pedijatriju
Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci
(u ime Hrvatskog društva za dječju neurologiju Hrvatskog liječničkog zbora)

Medicinske činjenice temeljene na dokazima ukazuju na slijedeće:

1. Konvulzije u febrilitetu javljaju se u oko 4 do 5% djece
2. U djece s konvulzijama u febrilitetu mogućnost bakterijskog meningitisa je niska, no nije isključena (u rasponu od 0 do 4%)
3. Anamneza i fizikalni nalaz osnova su u postavljanju sumnje na intrakranijsku infekciju, dok uredan fizikalni nalaz i anamneza uvelike isključuju bakterijski meningitis.

Više

PREPORUKE ZA DIJAGNOSTIKU I LIJEČENJE GLAVOBOLJA
U DJECE U PRIMARNOJ ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

Prof. dr. sc. Igor Prpić i sur.
Klinički bolnički centar Rijeka - Katedra za pedijatriju
Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci
(u ime Hrvatskog društva za dječju neurologiju Hrvatskog liječničkog zbora)

* Aktivni učesnici u pripremi postupnika (abecednim redom): Ljerka Cvitanović-Šojat – KB Sestre Milosrdnice, Zagreb, Vlasta Đuranović – Klinika za dječje bolest, Zagreb, Maja Jurin – KBC Zagreb, Ognjen Mladinov – Županijska bolnica Pula, Marija Meštrović – KB Split, Ela Paučić-Kirinčić-KBC Rijeka, Igor Prpić – KBC Rijeka, Inge Vlašić-Cicvarić – KBC Rijeka. 


Od svih bolnih stanja u ljudi, glavobolja je bez dvojbe najčešća pojava i jedan je od najčešćih razloga traženja liječničkog savjet i pomoći. Stoga je Hrvatsko društvo za dječju neurologiju Hrvatskog liječničkog zbora izradilo ove postupnik- preporuke za liječnike primarne zdravstvene zaštite koji bi omogućio učinkovit i jedinstveni pristup djetetu s glavoboljom.  U tekstu su  navedeni dijelovi „Preporuka“ uz obrazloženje, dok su poradi preglednosti cjelovite preporuke iznesen na kraju teksta .

Više

URINARNA INFEKCIJA U DJECE: POSTUPNICI ZA DIJAGNOZU, LIJEČENJE I SLIKOVNU OBRADU


Doc. dr. sc. Mirna  Šubat-Dežulović i sur.
Klinički bolnički centar Rijeka-Katedra za pedijatriju
Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci
(u ime Hrvatskog društva za pedijatrijsku nefrologiju Hrvatskog liječničkog zbora)

Sažetak

Urinarna infekcija (UI) je značajan i čest problem u djece, važan uzrok morbiditeta i mogućeg trajnog oštećenja bubrega sa kasnim komplikacija kao što su hipertenzija i kronično zatajenje bubrega. Posljednjih godina prikupljena brojna klinička saznanja naglašavaju važnost točne dijagnoze po mogućnosti prve UI, odgovarajuće i promtno liječenje te rano otkrivanje anomalija mokraćnih organa naročito u dojenčadi i mlađe djece. Nespecifični simptomi i poteškoće u prikupljanju urina u najmlađe djece najčešći su i najvažniji uzrok nerjetko odgođene dijagnoze prve UI. Ispravna dijagnoza UI od ključne je važnosti za odmah započeto antibiotsko liječenje u trajanju do 14 dana za akutni pijelonefritis a do 7 dana za akutni cistitis, uvijek kada je moguće prema testu osjetljivosti i poznavanju lokalne rezistencije uzročnika. Antibiotska profilaksa indicirana je do završetka dijagnostičke obrade indicirane u svu djecu mlađu od pet godina nakon prve dokazane UI ili nakon akutnog pijelonefritisa i/ili recidivne UI bez obzira na dob. Osnovni program pretraga mora sadržavati ultrasonografiju mokraćnih organa, uretrocistografiju i scintigrafiju bubrega. Omogućuje otkrivanje svih značajnih obstrukcijskih anomalija, vezikoureteralnog refluksa kao i ožiljčenje bubrega. U radu se iznose preporuke za dijagnozu, liječenje i dijagnostičku obradu djece sa UI sa naglaskom na važnost ispravne dijagnoze i odgovarajuće liječenje u hospitalizirane kao i ambulantno liječene djece. Posebno se raspravlja o važnosti prepoznavanja rizičnih bolesnika za ožiljčenje bubrega i mogućim mjerama prevencije razvoja komplikacija.


 

Više

POSTUPNIK ZA DIJAGNOZU I LIJEČENJE PATOLOŠKOG GASTROEZOFAGEALNOG REFLUKSA U DJECE

Prof. dr. sc. Mladen Peršić i sur.
Klinički bolnički centar Rijeka - Katedra za pedijatriju
Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci
(u ime Hrvatskog društva za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu)

*Aktivni učesnici u pripremi postupnika: Duška Tješić-Drinković, Božidar Čohar, Margareta Dujšin, Marija Hegeduš-Jungvirth, Nevenka Jelić, Zvonimir Jurčić, Sanja Kolaček, Darko Radman, Jurica Vuković

Gastroezofagealni refluks (GER) nevoljno je vraćanje želučanog sadržaja u jednjak. To je u svim dobnim skupinama fiziološka pojava koja se može javiti više puta na dan.. Ne uzrokuje patološke promjene na sluznici jednjaka ni simptome bolesti (1-3). Fiziološki GER se ne liječi. GER može imati i pozitivnu ulogu – u slučajevima prevelikog obroka hrane kratkotrajni refluksi "preobilnog" sadržaja iz želuca dovode do dekompresije želuca i time olakšavaju postprandijalne smetnje. Fiziološki refluks može prijeći u patološ ki, ako agresivni činitelji tijekom GER-a nadvladaju obrambene mehanizme zaštite i uzrokuju oštećenje sluznice jednjaka i/ili simptome bolesti (3). Tada govorimo o gastroezofagealnoj refluksnoj bolesti (GERB). Ona iziskuje liječenje. Drugi pojmovi koji su usko vezani za GER i treba ih jasno definirati su regurgitacija (vraćanje želučanog sadržaja do usne šupljine bez povraćanja) i povraćanje (eksplozivno izbacivanje želučanog sadržaja kroz usta, vezano za stimulaciju centra za povraćanje u dorzoretikularnoj formaciji) (4).

GER može biti primarni i sekundarni (1, 2). Primarni GER je funkcionalni poremeć aj gornjeg probavnog sustava, dok je sekundarni GER posljedica dismotiliteta jednjaka različitih uzroka (npr. kronič nog tonzilitisa, neurološke bolesti, alergije na hranu, metaboličkih poreme- ćaja, kao nuspojava lijeka...). Uloga refluksa duodenalnog sadržaja kroz želudac do u jednjak, pod nazivom duodenogastroezofagealni refluks ili "bile reflux", u odraslih poznat entitet, još je u djece nedovoljno istražena (5).

 

Više

ALGORITAM DIJAGNOSTIČKIH POSTUPAKA I TERAPIJSKOG PRISTUPA KRONIČNOJ OPSTIPACIJI U DJECE

Prim. mr. sc. Margareta Dujšin i sur.
Klinički bolnički centar Zagreb - Klinika za pedijatriju Rebro
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagreb
(u ime Hrvatskog društva za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu)

*Aktivni učesnici u pripremi postupnika: B. Čohar, M. Hegeduš-Jungvirth, N. Jelić, S. Kolaček, M. Peršić, D. Radman, D. Tješić-Drinković, J. Vuković

Velika učestalost opstipacije među djecom može predstavljati problem liječniku kad treba odlučiti o dijagnostičkim postupcima i terapijskom pristupu. Zbog toga Hrvatsko društvo za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu daje preporuke za dijagnozu i liječenje dojenčadi i djece koja pate od opstipacije. Pristup je podijeljen u postupke koje provodi pedijatar ili liječnik obiteljske medicine te postupke koji su u području pedijatrijskog gastroenterologa. Dijagnostički postupci su anamneza i fizikalni pregled koji uključuje digitorektalni pregled. Ti su prvi koraci ponekad dovoljni za postavljanje dijagnoze funkcijske opstipacije. U drugim se slučajevima primijenjuju laboratorijske pretrage, radiološke, manometrijske pretrage, te analize vremena prolaska tvari korz crijevo. Ako je potvrđena opstipacija, prvi je korak uklanjanje retiniranog fecesa. Mjere za sprječavanje ponovnog nakupljanja su dijetetske mjere, behavior liječenje te laksativi. Ova faza može trajati mjesecima. Cilj je liječenja postići redovitu defekaciju bez poteškoća, straha i bez lijekova.

 

Više

POSTUPNIK OBRADE KOD HEMATURIJE

Prof. dr. sc. Danica Batinić, doc. dr. sc.Danko Milošević i sur.
Klinički bolnički centar Zagreb - Klinika za pedijatriju Šalata
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
(u ime Hrvatskog društva za pedijatrijsku nefrologiju Hrvatskog liječničkog zbora)

 

Hematurija je jedan od najvažnijih znakova bolesti bubrega i mokraćnog sustava. Stoga nalaz hematurije uvijek i bez odgađanja indicira dijagnostičku procjenu. Ispitivanje mora biti logično i postupno uzimajući u obzir sve kliničke okolnosti u kojima se ona pojavila kao i njezin prirodni tijek. Točna dijagnoza i kasnije liječenje više ovise o dobro planiranom ispitivanju nego li o složenim, invazivnim i skupim pretragama.

 

Više
Tražilica
KNJIGA ZA VAŠE DIJETE
Ako trebate....
UPUTE ZA ORALNU REHIDRACIJU
ANKETA
Koga želite da bude  liječnik Vašeg djeteta mlađeg od  7godina?
pedijatar
obiteljski liječnik
liječnik opće prakse