Hrvatsko društvo za
preventivnu i socijalnu
pedijatriju

 

  

 

 

 

 

 

 

Mreža pedijatrijskih

ordinacija u RH

 

Knjige, udžbenici, DVD

prof. dr. Josip Grgurić,
prim. dr. sc. Milivoj Jovančević i suradnici:

"Preventivna i socijalna pedijatrija"

knjiga socijalna preventivna pedijatrija small

Opširnije...

 

Prim.mr.sc. Giovana Armano, dr. med.
specijalistica pedijatrije

"Pedijatar u kući"

pedijatarukuci

Opširnije...

 

Duško Mardešić, Ivo Barić: "Pedijatrija", udžbenik

pedijatrija-udzbenik

Opširnije...

 

 

Irena Bralić i suradnici: "Prevencija bolesti u dječjoj dobi",

sveučilišni priručnik / udžbenik

model-udzbenika

Opširnije...

 

 

Dr. Marija Čatipović: Savjeti za majku i dijete (DVD)

 

catipovic-savjeti1

Opširnije...

sa 6. sastanka Stručnog savjeta Hrvatskog liječničkog zbora održanog 17. lipnja 2015.g u prostorijama Hrvatskog liječničkog zbora Šubićeva 9, Zagreb

Javna rasprava o prijedlozima izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju održana je u srijedu, 17. lipnja u Hrvatskome liječničkom zboru. To je ujedno bila tema šestog sastanka Stručnog savjeta Hrvatskoga liječničkog zbora kojem je prisustvovao ministar zdravlja, prim. dr. Siniša Varga te ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa-Trupec, mag.ing.el. U nastavku donosimo glavne zaključke izvedene iz pitanja na koja su odgovarali ministar zdravlja i ravnateljica HZZO-a.
 
Javna rasprava je potaknula aktivno uključivanje svih zainteresiranih u sudjelovanje u izmjenama nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju uslijed čega su brojni konstruktivni prijedlozi prihvaćeni.
 
Hitno donošenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju je prije svega pravne prirode, radi usklađenja s regulativama iz EU. Osim toga, razlozi su pravedni i moralni. Želja je ponuditi pacijentima bolje zdravstvene usluge te produžiti životni vijek na europski prosjek.
 
Novi zakon dodatno regulira poimanje zdravstvenih djelatnika, odnosno uključivanje suradnih struka u poimanje zdravstvenih djelatnika što će posebno biti pojašnjeno u Pravilniku.
 
Dvojno upravljanje bolnicama, uvođenje medicinskog i poslovnog direktora trebalo bi poboljšati financijsko poslovanje samih bolnica te samim time utjecati na smanjivanje gubitka bolnica.
 
Načelo supsidijarnosti i načelo funkcionalne integracije omogućavaju provođenje Nacionalnog plana razvoja kliničkih bolničkih centara i ostalog. Načelo supsidijarnosti omogućuje rješavanje zdravstvenog problema na najnižoj mogućoj razini pružanja zdravstvene zaštite što dovodi do dobrobiti za pacijenta, a liječenje u bolnici je optimizirano. Načelo funkcionalne integracije koje znači spajanje bolničkih odjela zemljopisno bliskih bolnica te povezivanje i s drugim pružateljima zdravstvenih usluga što dovodi do unaprjeđivanje medicinskih postupaka i boljih rezultata liječenja.
 
U domove zdravlja se dovode specijalisti kako bi se rasteretile bolnice te kako bi sami specijalistički pregledi bilo još dostupniji. U planu je i koordinacija i povezivanje zdravstvenih resursa s ostalim resorima poput škola, vrtića, domova umirovljenika i sl. Cilj je povećavanje kvalitete usluga za pacijente na lokalnoj razini.
 
Koncesionari nisu privatnici, kao što ni privatnici nisu koncesionari. Koncesionari su integrirani dio javnog zdravstvenog sustava. Ukida se ograničenje 30% ordinacija u djelatnostima za koje se daje koncesija.
Referentni centri MiZ-a su zakonski u obvezi pripremati i predlagati kliničke smjernice. Hrvatski liječnički zbor bi neformalno bio u savjetodavnoj ulozi za donošenje kliničkih smjernica.
 
Hrvatski zavod za transplantaciju kao nadležno tijelo za organe, tkiva i stanice ustrojava kao državni zdravstveni zavod zbog specifičnosti i organizacijske složenosti nacionalnog transplantacijskog programa. Ovim prijedlogom se unaprjeđuje postojeći model u skladu s dobrom europskom praksom i zahtjevima EU Direktiva.
 
Ministarstvo zdravlja provodi upravni nadzor nad zakonitošću rada i postupanja: komora u zdravstvu, nad agencijama u zdravstvu, nad Hrvatskim crvenim križem, nad Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje radi osiguranja zakonitosti postupanja prema građanima. U slučaju utvrđenih nezakonitosti i većih nepravilnosti Ministarstvo će pravnoj osobi s javnim ovlastima naložiti provođenje mjera i rok za njihovo otklanjanje.
 
U primarnoj zdravstvenoj zaštiti provoditelji su iz mreže javne zdravstvene službe. Samo usluge koje javni sektor ne bude u mogućnosti pružiti ugovaraju se kod privatnih ponuditelja (na račun HZZO-a), a ministar daje suglasnost na ugovaranje s provoditeljima zdravstvene zaštite i štiti javni interes. Iznos sudjelovanja za pacijenta utvrđuje se u rasponu od 1 do maksimalno 20 % cijene zdravstvene usluge.
 
Nema privatizacije i amerikanizacije već se isključivo radi na očuvanju Hrvatskog modela zdravstvenog sustava.
 
„Svakome dostupne kvalitetne zdravstvene usluge, bez povećanja participacije i cijene police dopunskog zdravstvenog osiguranja, a za pet godina ćemo živjeti dvije godine duže."
 
Zapisnik vodila:
Ivona Matišić, mag.oec.
 
prof.dr.sc. Adriana Vince, v.r.
Predsjednica Stručnog savjeta HLZ-a

Ova stranica koristi kolačiće (Cookies) radi pune funkcionalnosti i boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregledavanja suglasni ste s uporabom kolačića. Više o kolačićima: Izjava o privatnosti.